Pređi na sadržaj

6. vek p.n.e. – 5. vek n.e.

Antika

Kolevka pozorišta. Od dionizijskih svečanosti u Atini, preko velikih tragičara Eshila, Sofokla i Euripida, do Aristofanove satire i rimskih komedija Plauta i Terencija. Ovo je doba kada su postavljeni temelji dramske strukture.

  • 11 autora
  • 29 dela u arhivu

O epohi

Evropsko pozorište rađa se u Atini 5. veka p.n.e., u sklopu državnog praznika u čast boga Dionisa. Tri pesnika takmičila su se na Velikim Dionisijama, a svaka tragedija se igrala uz hor, maske i muziku. Iz tog obreda nastale su tragedija i komedija, a tamo su postavljeni mnogi pojmovi koji se koriste i danas.

Aristotel je u „Poetici” u 4. veku p.n.e. prvi opisao tragediju i njen učinak, katarzu. Atinsku scenu zatim je nasledio helenistički svet, a iz njega rimska komedija Plauta i Terencija i tragedije Seneke. Njihova dela su kasnije predstavljala glavni izvor za renesansne pisce.

Glavne crte

  • Praznik i takmičenje

    Drame su se igrale jednom godišnje, na državnom takmičenju, pred celim gradom.

  • Hor i maske

    Glumci su bili samo muškarci, nosili su maske, a hor je pevao i igrao između scena.

  • Tri tragičara

    Eshil, Sofokle i Euripid su jedini tragičari čija su dela sačuvana u celini.

  • Od stare do nove komedije

    Aristofanovu političku satiru smenjuje Menandrova komedija svakodnevnog života.

Autori11

Eshiloko 525–456. p.n.e. Otac tragedije, uveo je drugog glumca i smanjio ulogu hora, fokusirajući se na velike moralne i teološke teme. AntikaStarogrčki7 dela u arhivu Sofokleoko 496–406. p.n.e. Majstor tragičkog junaka. Uveo je trećeg glumca, povećao hor na 15 članova i pisao drame savršene strukture. AntikaStarogrčki7 dela u arhivu Euripidoko 480–406. p.n.e. "Filozof na sceni", poznat po psihološkoj dubini likova (posebno žena) i kritičkom stavu prema mitovima i bogovima. AntikaStarogrčki7 dela u arhivu Aristofanoko 446–386. p.n.e. Najveći pesnik Stare komedije, koristio je pozorište za oštru političku satiru, parodiju i fantastične zaplete. AntikaStarogrčki4 dela u arhivu Menandaroko 342–290. p.n.e. Začetnik Nove komedije, koja se fokusira na privatni život, porodične odnose i tipske likove umesto politike. AntikaStarogrčki1 delo u arhivu Plautoko 254–184. p.n.e. Rimski komediograf, majstor farse i bučne komedije situacije, snažno uticao na Molijera i Šekspira. AntikaLatinski1 delo u arhivu Terencijeoko 195–159. p.n.e. Rimski komediograf poznat po prefinjenijem jeziku, psihologiji likova i složenijim zapletima od Plauta. AntikaLatinski1 delo u arhivu Senekaoko 4. p.n.e.–65. n.e. Rimski filozof i pisac tragedija punih retorike i krvavih scena, ključni uzor za renesansnu "tragediju osvete". AntikaLatinski1 delo u arhivu Tespis6. vek p.n.e. Po antičkom predanju prvi glumac i tvorac tragedije; sva njegova dela su izgubljena. AntikaStarogrčkisva dela izgubljena Agatonoko 448–oko 400. p.n.e. Atinski tragičar, pobednik na Lenejama 416. p.n.e., u čiju čast je priređena Platonova „Gozba“. AntikaStarogrčkisva dela izgubljena Euforion5. vek p.n.e. Eshilov sin i atinski tragičar, pobednik nad Sofoklom i Euripidom 431. p.n.e.; ne mešati sa Euforionom iz Halkide. AntikaStarogrčkisva dela izgubljena

Dela29

Persijanci Eshil · 472. p.n.e. Persijski dvor u Suzi čeka vesti o Kserksovom pohodu na Grčku i saznaje da je flota uništena kod Salamine. Drama je viđena… Tragedija Sedmorica protiv Tebe Eshil · 467. p.n.e. „Sedmorica protiv Tebe“ je završni deo Eshilove tebanske trilogije, izvedene 467. p.n.e. Dok sedmorica argejskih vođa… Tragedija Pribeglice Eshil · oko 463. p.n.e. „Pribeglice“ su prvi deo izgubljene danaidske trilogije. Pedeset Danajevih kćeri beži iz Egipta u Argos, zemlju svojih… Tragedija Agamemnon Eshil · 458. p.n.e. Agamemnon, vođa ahejske vojske, posle deset godina rata kod Troje vraća se u Argos, gde ga čeka žena Klitemnestra, koja mu… Tragedija Pokajnice (Hoefore) Eshil · 458. p.n.e. „Hoefore“ (u našoj tradiciji i „Pokajnice“) srednji su deo Eshilove „Orestije“. Orest se posle godina izgnanstva, po… Tragedija Eumenide Eshil · 458. p.n.e. „Eumenide“ su završni deo Eshilove „Orestije“. Orest, koji beži od Erinija zbog ubistva majke, iz Delfa stiže u Atinu, gde… Tragedija Okovani Prometej Eshil · oko 450. p.n.e. Zevs kažnjava titana Prometeja, koji je ljudima darovao vatru, tako što ga kuje za stenu na kraju sveta. Prometej ostaje… Tragedija Ajant Sofokle · oko 445–430. p.n.e. Posle Ahilove smrti njegovo oružje pripada Odiseju, a ne Ajantu, koji se smatrao najvećim među preostalim Grcima. Uvređeni… Tragedija Antigona Sofokle · oko 442. p.n.e. Antigona, kći Edipova, suprotno naredbi novog tebanskog kralja Kreonta sahranjuje svog brata Polinika, jer smatra da nepisani… Tragedija Alkestida Euripid · 438. p.n.e. Kralj Admet može da izbegne smrt ako neko dobrovoljno umre umesto njega, a jedino njegova žena Alkestida na to pristaje. Dok… Tragedija Medeja Euripid · 431. p.n.e. Jason napušta Medeju, kolhidsku čarobnicu koja je zbog njega izdala oca i domovinu, i ženi se kćerkom korintskog kralja.… Tragedija Trahinjanke Sofokle · oko predlozi: od oko 450. do 420-ih p.n.e. Dejanira, žena velikog junaka Herakla, iz straha da će je muž ostaviti zbog zarobljene princeze Jole, šalje mu ogrtač… Tragedija Car Edip Sofokle · oko 429. p.n.e. Edip, kralj Tebe, koji je grad jednom već spasao od Sfinge, nastoji da pronađe ubicu prethodnog kralja Laja i time zaustavi… Tragedija Hipolit Euripid · 428. p.n.e. Boginja Afrodita se sveti Hipolitu, Tezejevom sinu, koji se odriče ljubavi i poštuje samo Artemidu. Zato u njegovu maćehu… Tragedija Oblaci Aristofan · 423. p.n.e. Stari seljak Strepsijad, zatrpan dugovima koje mu je nanela sinova ljubav prema trkama konja, šalje sina, a zatim i sebe, u… Komedija Trojanke Euripid · 415. p.n.e. Troja je pala, a njene preživele žene čekaju na obali da budu podeljene pobednicima kao plen. Kraljica Hekaba, proročica… Tragedija Ifigenija na Tauridi Euripid · oko 414. p.n.e. Ifigenija, koju je Artemida nekada odnela sa žrtvenika u Aulidi, služi kao sveštenica boginje u dalekoj Tauridi, gde mora da… Tragikomedija Ptice Aristofan · 414. p.n.e. Dvojica umornih Atinjana, Pisteter i Evelpid, beže od parnica i doušnika i ubeđuju ptice da u vazduhu, između neba i zemlje… Komedija Lizistrata Aristofan · 411. p.n.e. Atinjanka Lizistrata nagovara žene zavađenih grčkih gradova da muževima uskrate telesnu blizinu dok ne sklope mir, a starije… Komedija Elektra Sofokle · oko predlozi: oko 420–410. p.n.e. Elektra, kći ubijenog kralja Agamemnona, godinama u očevoj kući živi kao ponižena sluškinja i čeka brata Oresta da osveti… Tragedija Filoktet Sofokle · 409. p.n.e. Filokteta, majstora luka, Grci su pre mnogo godina ostavili na pustom Lemnosu jer ga je rana od zmijskog ujeda činila… Tragedija Bahantkinje Euripid · oko 405. p.n.e. Bog Dionis, prerušen u stranca sa Istoka, dolazi u Tebu da bi grad primorao da prizna njegovo božanstvo. Mladi kralj Pentej… Tragedija Ifigenija u Aulidi Euripid · oko 405. p.n.e. Grčka flota stoji u Aulidi jer nema vetra, a prorok Kalhant tvrdi da će se on pojaviti tek kada Agamemnon žrtvuje kćer… Tragedija Žabe Aristofan · 405. p.n.e. Bog pozorišta Dionis silazi u Had da vrati umrlog Euripida, jer Atina, iscrpljena ratom, nema dobrog tragičara. U podzemlju… Komedija Edip na Kolonu Sofokle · 401. p.n.e. Slepi Edip, prognan iz Tebe, stiže u Kolon kod Atine, u sveti gaj Eumenida, gde mu je Apolonovo proročanstvo obećalo kraj… Tragedija Namćor (Diskolos) Menandar · 316. p.n.e. Bogati gradski mladić Sostrat vidi devojku u atičkom svetilištu nimfi i zaljubi se, ali njen otac, seljak Knemon, odbija da… Komedija Aulularija (Tvrdica) Plaut · početak 2. veka p.n.e. Skupar Euklion pronalazi ćup zlata i od straha da će mu ga neko ukrasti gubi mir. Kada mu bogati komšija zaprosi kćer, on u… Komedija Braća (Adelphoe) Terencije · 160. p.n.e. Dva brata vaspitavaju dva sina na suprotne načine: Micion popustljivo, Demeja strogo. Kada se pokaže da strogi otac o svojim… Komedija Tijest Seneka · sredina 1. veka n.e. Kralj Atrej se pretvara da se pomirio sa bratom Tijestom, poziva ga na gozbu i služi mu meso njegove dece. To je jedna od… Tragedija

Izvori

  1. Pregled epohe i raspored autora i dela: baza Corpus DramaticumKulturni element; način provere opisan na stranici „Izvori i metodologija“

Tekst je samostalno napisan na osnovu navedenih izvora; nije prevod ni prepričavanje pojedinačnog članka. Primećujete grešku ili imate bolji izvor? Pišite nam – ispravljamo je uz navođenje izvora. Kako proveravamo podatke.