O epohi
Nakon propasti antičkog sveta pozorište se vekovima nije razvijalo kao posebna umetnost. Novi oblik nastao je u crkvi, u sklopu bogosluženja: kratki prikazi Vaskrsenja, u kojima sveštenici igraju uloge. Tako je u 10. veku počela liturgijska drama.
Vremenom su predstave napustile crkvu i prenele se na trgove. Gradski cehovi su priređivali velike cikluse misterija, a moraliteti su prikazivali borbu čoveka za spasenje. „Svaki čovek” je najpoznatiji od njih, a Hrotsvita iz Gandershajma je u 10. veku pisala latinske drame.
Glavne crte
Iz bogosluženja
Prve predstave bile su deo liturgije i izvodili su ih sveštenici.
Cehovi i trgovi
Misterije su igrali zanatlije, često na pokretnim kolima, tokom praznika.
Moraliteti
Alegorijski likovi (Smrt, Dobra dela, Znanje) vode junaka ka spasenju.
Prva žena-dramaturg
Hrotsvita je na latinskom pisala hrišćanske drame po uzoru na Terencija.
Autori2
Dela2
Izvori
- Pregled epohe i raspored autora i dela: baza Corpus DramaticumKulturni element; način provere opisan na stranici „Izvori i metodologija“
Tekst je samostalno napisan na osnovu navedenih izvora; nije prevod ni prepričavanje pojedinačnog članka. Primećujete grešku ili imate bolji izvor? Pišite nam – ispravljamo je uz navođenje izvora. Kako proveravamo podatke.
