Pređi na sadržaj

Lope de Vega

Fuenteovehuna

Komandor Fernan Gomes tlači selo i zlostavlja njegove žene. Kada jednu od njih pokuša da siluje, meštani ga zajedno ubijaju, a na sudu svi odgovaraju isto: „Fuenteovehuna je to učinila.”

Osnovni podaci

Autor
Lope de Vega
Originalni naslov
Fuenteovejuna
Epoha
Barok i Klasicizam
Žanr
Tragikomedija
Nastanak
oko 1612–1614. (štampana 1619)
Jezik originala
Španski
Struktura
Drama u tri čina, u stihu, sa sonetima, romansama i narodnim pesmama
Mesto i vreme radnje
Selo Fuenteovehuna u Kastilji, 1476.

Fabula

Komandor Fernan Gomes, gospodar sela, primorava devojke da mu se predaju i ponižava meštane. Laurensiju, kćer gradonačelnika, hoće da osvoji silom. Ona voli seljaka Frondoza i odbija ga. Komandor joj preti, ali ga Frondozo drži na nišanu samostrela, pa komandor odlazi, zarekavši se na osvetu.

Na svadbi Laurensije i Frondoza komandor dolazi sa vojnicima, hapsi mladoženju, tuče Estebana i odvodi nevestu. Laurensija se vraća i pred skupštinom muškaraca drži govor u kom im prebacuje kukavičluk. Meštani se dižu, zajedno ubijaju komandora i pevaju o slobodi.

Sudija koji dolazi da istraži ubistvo muči meštane, ali svi odgovaraju isto: „Fuenteovehuna je to učinila.” Niko ne odaje pojedinca. Kralj i kraljica, videvši da nema krivca, opraštaju selu i uzimaju ga pod svoju zaštitu.

Lica

  • Komandor Fernan Gomes

    gospodar sela, redom Kalatrave

  • Laurensija

    seoska devojka

  • Frondozo

    njen verenik

  • Esteban

    gradonačelnik sela, Laurensijin otac

  • Mengo

    seljak

  • Hasinta

    seljanka koju komandor odvodi

  • Kralj Ferdinand i kraljica Izabela

    vladari Kastilje

Analiza

Ključne teme

  • Kolektivna odgovornost

    Junak drame je zajednica, a ne pojedinac.

  • Tiranja i otpor

    Vlast koja zloupotrebljava položaj gubi legitimitet.

  • Čast

    U španskoj drami čast nije samo privilegija plemića, već vrednost koju poseduje i seljak.

Simboli i motivi

  • Jednoobrazni odgovor

    Jedno ime za delo svih.

  • Laurensijin govor

    Trenutak u kom žrtva postaje vođa.

Istorijski i književni kontekst

Lope de Vega (1562–1635) je stvorio „novu komediju” španskog zlatnog doba. Priča ima istorijsku osnovu: pobunu u selu Fuente Ovehuna 1476. protiv komandora reda Kalatrave.

Lope je pisao za komercijalna pozorišta (korale), u kojima je publika bila široka. Mešanje ozbiljnog i komičnog, i stih prilagođen tonu scene, deo su njegovog programa.

Na sceni

Najteže je oživeti zajednicu: glumci u seljačkim ulogama moraju da deluju kao jedno telo. Najefektnija je zajednička scena suda, kada se ponavlja isti odgovor.

Laurensijin monolog pred skupštinom muškaraca najvažniji je glumački trenutak drame.

Nasleđe i recepcija

Drama je bila popularna u 20. veku, naročito u pozorištu koje je zastupalo kolektivne teme. Često je tumačena kao drama o otporu tiraniji.

Danas je Lopeova najčešće igrana drama i jedan od temelja španskog pozorišta.

Produkcije i adaptacije

Arhiva produkcija za ovo delo se još dopunjuje; u nju ulaze samo podaci sa proverljivim izvorom. Imate program, fotografije ili snimak predstave „Fuenteovehuna“? Pošaljite ih na info@kulturnielement.org uz podatak o izvoru i upisaćemo ih u arhivu.

Pojmovi uz ovo delo

Izvori

  1. Osnovni podaci o delu (autor, epoha, godina, žanr, jezik): baza Corpus DramaticumKulturni element; način provere opisan na stranici „Izvori i metodologija“

Tekst je samostalno napisan na osnovu navedenih izvora; nije prevod ni prepričavanje pojedinačnog članka. Primećujete grešku ili imate bolji izvor? Pišite nam – ispravljamo je uz navođenje izvora. Kako proveravamo podatke.