Pređi na sadržaj

1893–1977 · Miloš Crnjanski

Miloš Crnjanski

Pesnik, romansijer i dramatičar; njegov sačuvani dramski opus čine „Maska“, „Konak“ i „Tesla“.

Miloš Crnjanski je jedan od najvećih srpskih pisaca 20. veka, pre svega poznat kao pesnik i autor romana „Seobe“. Sačuvane su mu tri drame: poetična komedija „Maska“, istorijska drama „Konak“ i „Tesla“, a još nekoliko je izgubljeno.

Osnovni podaci

Rođen
26. oktobar 1893.Čongrad, Mađarska
Umro
30. novembar 1977.Beograd
Epoha
Modernizam
Jezik
Srpski
Žanr
Drama, komedija
Stvaralaštvo
1910-e–1966.
Dramskih dela
7
U arhivu
1 delo

Biografija

Miloš Crnjanski rođen je 1893. u Čongradu u Mađarskoj, u porodici Srba, a školovao se u Temišvaru. Studirao je filozofiju i istoriju umetnosti u Beču. U Prvom svetskom ratu bio je mobilisan u austrougarsku vojsku (1914). Hrvatska enciklopedija ga određuje kao pesnika, romansijera, dramatičara, putopisca, esejistu, memoarista i publicistu.

Prve dramske pokušaje pisao je kao gimnazijalac: „Prokleti knez“, napisan pre 1912, poslao je Narodnom pozorištu u Beogradu, ali mu se rukopis nije vratio. Oko 1913. u Beču napisao je „poetičnu komediju“ „Maska“, koju je 1918. u Zagrebu štampalo Društvo hrvatskih književnika.

U međuratnom razdoblju radio je kao profesor i novinar u Beogradu, a od 1935. i kao diplomata. Posle Drugog svetskog rata ostao je dvadesetak godina u emigraciji, a u Beograd se vratio 1965. Književni ugled stekao je pre svega romanom „Seobe“ (1929–1962) i zbirkom pesama „Lirika Itake“ (1919).

Kasnije je objavio „Konak“, „dramu i komediju u pet slika“ o ubistvu kralja Aleksandra Obrenovića i kraljice Drage (štampan 1950-ih), i „Teslu“, koja je 1966. izašla u knjizi „Drame“ zajedno sa „Maskom“ i „Konakom“. Ostali rukopisi („Gundulić“, „Juhahaha“, „Katalina“ i drugi) nisu sačuvani. Umro je u Beogradu 1977.

Značaj i nasleđe

  • Poetična komedija „Maska“

    „Maska“ (1918) ubraja se u ranije, ekspresionistički orijentisane radove jednog od najvažnijih pisaca srpskog modernizma. U podnaslovu je označena kao „poetična komedija“.

  • Drama o stvarnim ličnostima

    U „Konaku“ Crnjanski dramski obrađuje majski prevrat 1903. i sudbinu kralja Aleksandra i kraljice Drage, a u „Tesli“ prikazuje život naučnika Nikole Tesle. Obe drame nastale su u zrelom dobu pisca.

  • Dramatičar u senci romansijera

    Crnjanski je u književnosti najpoznatiji po romanima i poeziji, pa je njegovo dramsko delo manje poznato. U Srpskom narodnom pozorištu u Novom Sadu dramatizovani su njegovi romani „Roman o Londonu“ (1987) i „Seobe“ (2012).

Dela7 ukupno, 1 sa analizom

Dela sa analizom na sajtu1

Potpun spisak dramskih dela7

Spisak obuhvata sačuvane drame i najpoznatije izgubljene tekstove; „Lirika Itake“ je zbirka pesama i nije u spisku.

  1. pre 1912.Prokleti knezrana drama; rukopis izgubljen
  2. 1918.Maskaanaliza na sajtupoetična komedija; napisana oko 1913, štampana u Zagrebu
  3. datum sporenKonakdrama i komedija u pet slika; štampana 1950-ih, izvedena 1959.
  4. 1966.Tesladrama; objavljena u knjizi „Drame“
  5. datum nepoznatGundulićdrama; rukopis nije sačuvan
  6. datum nepoznatJuhahahakomedija; rukopis nije sačuvan
  7. datum nepoznatKatalinadrama; rukopis nije sačuvan

Iz iste epohe: Modernizam

Više o epohi: Modernizam

Izvori

  1. Osnovni podaci i raspored dela: baza Corpus DramaticumKulturni element; način provere opisan na stranici „Izvori i metodologija“
  2. Enciklopedija Srpskog narodnog pozorišta: Crnjanski, Milošdatum i mesto rođenja i smrti; „Maska“ (poetična komedija, Zagreb 1918), „Konak“, „Tesla“ · snp.org.rs
  3. Zadužbina Miloša Crnjanskog: bibliografija drama„Maska“ 1918; „Konak“ – drama i komedija u pet slika; knjiga „Drame“ (1966) · mcrnjanski.rs
  4. Muzej Vojvodine: Miloš Crnjanski„Prokleti knez“ pre 1912; „Maska“ napisana u Beču oko 1913 i štampana u Zagrebu 1918 · muzejvojvodine.org.rs
  5. Zbornik Filozofskog fakulteta u Nišu: članak o „Konaku“tri sačuvane drame; „Konak“ izveden 1959; izgubljeni rukopisi · izdanja.filfak.ni.ac.rs
  6. Hrvatska enciklopedija: Crnjanski, Milošbiografija, emigracija, povratak 1965 · enciklopedija.hr

Tekst je samostalno napisan na osnovu navedenih izvora; nije prevod ni prepričavanje pojedinačnog članka. Primećujete grešku ili imate bolji izvor? Pišite nam – ispravljamo je uz navođenje izvora. Kako proveravamo podatke.