Pređi na sadržaj

Henrik Ibzen

Heda Gabler

Heda, ćerka generala, udata je za dobrodušnog naučnika Tesmana i oseća se zarobljeno. Kada se pojavljuje njen nekadašnji prijatelj Levborg, ona pokušava da dobije makar jednu priliku za moć nad tuđom sudbinom.

Osnovni podaci

Autor
Henrik Ibzen
Originalni naslov
Hedda Gabler
Epoha
Realizam
Žanr
Drama
Praizvedba
1891. (štampana 1890)
Jezik originala
Norveški
Struktura
Drama u četiri čina, u prozi; sva radnja u jednoj dnevnoj sobi
Mesto i vreme radnje
Kristijanija (Oslo), 1890-e, stan porodice Tesman

Fabula

Heda i Jergen Tesman vraćaju se sa dugog svadbenog putovanja. Njoj je dosadno i oseća stesnutost u braku koji je prihvatila iz praktičnih razloga. Novi posao Tesmana zavisi od toga hoće li dobiti profesuru, ali se vraća Levborg, njegov briljantan ali propao rival.

Levborg, uz pomoć Teje Elvsted, napisao je novo delo. Na zabavi kod sudije Braka Levborg pada u stari porok i gubi rukopis. Tesman ga nalazi i poverava Hedi, a ona ga spaljuje, govoreći da spaljuje „dete” Teje i Levborga. Levborgu daje pištolj da „dostojanstveno” okonča život.

Levborg umire u slučajnom hicu, u jednoj kući lakog života. Sudija Brak prepoznaje Hedin pištolj i ovim saznanjem stiče vlast nad njom. Heda, nesposobna da živi kao njegova žrtva, odlazi u susednu sobu i puca u sebe.

Lica

  • Heda Tesman, rođena Gabler

    generalova kći

  • Jergen Tesman

    njen muž, naučnik

  • Ejlert Levborg

    naučnik, nekadašnji prijatelj

  • Tea Elvsted

    Levborgova saradnica

  • Sudija Brak

    porodični prijatelj

  • Julijana Tesman

    Tesmanova tetka

Analiza

Ključne teme

  • Sloboda i prisila

    Heda ima sposobnost i želju, ali ne i pristup stvarnom životu.

  • Tuđa sudbina

    Jedina vlast koju Heda može da ima jeste da upravlja drugima.

  • Strah od skandala

    Heda se plaši javnog poniženja više nego smrti.

Simboli i motivi

  • Pištolji

    Nasleđe njenog oca, generala.

  • Rukopis

    Dete dvoje ljudi, koje Heda spaljuje.

  • Lozino lišće u kosi

    Slika „lepog” i slobodnog kraja, koju Heda zamišlja za Levborga.

Istorijski i književni kontekst

Ibzen je dramu objavio 1890. Nazvao ju je po devojačkom prezimenu, a ne po muževljevom, jer je smatrao da je Heda pre svega „kći svog oca”.

Prva predstava u Minhenu bila je 1891, a u Norveškoj iste godine.

Na sceni

Najteža je uloga Hede: ona je hladna i opasna, a ipak mora da izazove saosećanje. Scenografija je jedna soba, sa portretom generala.

Pucanj iz susedne sobe je jedan od najpoznatijih završetaka moderne drame.

Nasleđe i recepcija

„Heda Gabler” je jedna od najigranijih drama na svetu i smatra se jednom od najboljih ženskih uloga. Igrane su najveće glumice sveta.

Produkcije i adaptacije

Arhiva produkcija za ovo delo se još dopunjuje; u nju ulaze samo podaci sa proverljivim izvorom. Imate program, fotografije ili snimak predstave „Heda Gabler“? Pošaljite ih na info@kulturnielement.org uz podatak o izvoru i upisaćemo ih u arhivu.

Pojmovi uz ovo delo

Izvori

  1. Osnovni podaci o delu (autor, epoha, godina, žanr, jezik): baza Corpus DramaticumKulturni element; način provere opisan na stranici „Izvori i metodologija“

Tekst je samostalno napisan na osnovu navedenih izvora; nije prevod ni prepričavanje pojedinačnog članka. Primećujete grešku ili imate bolji izvor? Pišite nam – ispravljamo je uz navođenje izvora. Kako proveravamo podatke.