Pređi na sadržaj

Bertolt Breht

Opera za tri groša

Razbojnik Mekhit, zvani Mek Nož, tajno se ženi Poli, kćerkom kralja prosjaka Pičuma. Pičum hoće da ga pošalje na vešala, i Mekhit završava u zatvoru.

Osnovni podaci

Autor
Bertolt Breht
Originalni naslov
Die Dreigroschenoper
Epoha
Modernizam
Žanr
Drama
Praizvedba
1928.
Jezik originala
Nemački
Struktura
Komad s muzikom u tri čina, sa prologom i pesmama; muzika Kurta Vajla
Mesto i vreme radnje
London, Soho, dan krunisanja kraljice Viktorije

Fabula

Pičum vodi posao u kom organizuje prosjake. Kada mu kćer Poli tajno stupi u brak sa Mekhitom, razbojnikom, on odlučuje da ga uništi. Preti šefu policije Tigru Braunu da će na dan krunisanja organizovati demonstracije prosjaka, ako ne uhapsi Mekhita.

Mekhit beži, ali se vraća u bordel, gde ga Dženi, bivša ljubavnica, izdaje. Zatvoren je, ali mu pomaže Lukija, Tigar Braunova kći, koja se takođe smatra njegovom ženom. Ponovo je uhvaćen i osuđen na vešanje.

U poslednjem trenutku, uz ironičan preokret, stiže kraljev glasnik sa pomilovanjem, a Mekhit dobija plemićku titulu i penziju. U završnoj pesmi publici se poručuje da se u stvarnosti retko tako završava.

Lica

  • Mekhit (Mek Nož)

    razbojnik

  • Džonatan Džerimaja Pičum

    „kralj prosjaka”

  • Gospođa Pičum

    njegova žena

  • Poli

    njihova kći

  • Tigar Braun

    šef policije, Mekhitov prijatelj

  • Dženi

    prostitutka, Mekhitova bivša ljubav

  • Lukija

    Tigar Braunova kći

Analiza

Ključne teme

  • Kapitalizam i moral

    „Prvo dolazi hrana, pa tek onda moral”: poslovni i zločinački svet liče jedan na drugi.

  • Licemerje građanstva

    Bankar i razbojnik su isto, samo različito nazvani.

  • Kritika operete

    Naivni srećan završetak ismejava očekivanja publike.

Simboli i motivi

  • Mek Nož

    Hladni zločinac, čija je pesma postala svetski šlager.

  • Kraljev glasnik

    Lažno „čudo” na kraju.

Istorijski i književni kontekst

Komad je nastao prema „Prosjačkoj operi” Džona Geja (1728), koju je na nemački prevela Elizabet Hauptman. Muziku je napisao Kurt Vajl. Prva predstava bila je 31. avgusta 1928. u Berlinu, u pozorištu na Šifbauerdamu.

Breht je ovim komadom primenio svoje ideje o „epskom pozorištu”: pesme prekidaju radnju, glumac nastupa kao pripovedač, a publika ne sme da se prepusti iluziji.

Na sceni

Efekat očuđenja postiže se pesmama koje se odvajaju od radnje: svetlom, natpisima i načinom pevanja. Pesme se ne izvode kao opera već kao komentar.

Potrebni su glumci koji pevaju, a ne operski pevači.

Nasleđe i recepcija

„Opera za tri groša” bila je najveći uspeh Brehta i Vajla. Pesma „Mek Nož” postala je svetski hit u mnogim jezicima.

Komad je otvorio put epskom pozorištu i satiričnom mjuziklu.

Produkcije i adaptacije

Arhiva produkcija za ovo delo se još dopunjuje; u nju ulaze samo podaci sa proverljivim izvorom. Imate program, fotografije ili snimak predstave „Opera za tri groša“? Pošaljite ih na info@kulturnielement.org uz podatak o izvoru i upisaćemo ih u arhivu.

Pojmovi uz ovo delo

Izvori

  1. Osnovni podaci o delu (autor, epoha, godina, žanr, jezik): baza Corpus DramaticumKulturni element; način provere opisan na stranici „Izvori i metodologija“

Tekst je samostalno napisan na osnovu navedenih izvora; nije prevod ni prepričavanje pojedinačnog članka. Primećujete grešku ili imate bolji izvor? Pišite nam – ispravljamo je uz navođenje izvora. Kako proveravamo podatke.